Uto19112019

Posljednje izmjene05:26:29 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Društvo Vijesti iz društva Udruge SKUPŠTINA ČIPKARSKOG DRUŠTVA DANICA BRESLER Breslerice žele izraditi čipkarski priručnik

SKUPŠTINA ČIPKARSKOG DRUŠTVA DANICA BRESLER Breslerice žele izraditi čipkarski priručnik


Članice Čipkarskog društva Danica Bresler okupile su se na redovitoj godišnjoj Skupštini Društva na kojoj se u uvelike raspravljalo o aktualnostima vezanima za lepoglavsko čipkarstvo i u tom kontekstu o posljednjim festivalima čipke.

Prije navedene rasprave, predsjednica Društva Verica Dubovečak osvrnula na financijsko stanje Društva u protekloj godini istaknuvši kako ostvarene potpore, prvenstveno one s gradske razine, nisu dostatne za realizaciju planiranih programa među kojima je najvažniji izrada priručnika za čipkarice.
- Takav je priručnik potreban nama čipkaricama kako bi smo mogle obnavljati svoje znanje budući da se, ako se kontinuirano ne radi čipka, zaboravljaju neke tehnike te ih je s vremenom potrebno obnoviti. U tome bi nam pomogao priručnik koji želimo napraviti, ali za njegovu izradu nemamo sredstava. U tom bi priručniku bila zapisana i povijest lepoglavskog čipkarstva koju bi prilike imala naučiti svaka čipkarica i kasnije je prezentirati svima koji se zanimaju za povijest naše prekrasne čipke. A to što se mogu čuti komentari da bi temeljem tog priručnika svi mogli naučiti raditi lepoglavsku čipku to jednostavno ne stoji jer da bi netko mogao raditi lepoglavsku čipku potrebno je prethodno školovati se i godinama usavršavati – rekla je Verica Dubovečak te dodala kako materijal za priručnik postoji, a da se sredstva za njegovu izradu traže na natječajima Ministarstva kulture.

Breslerice nezadovoljne organizacijom festivala čipke

Predsjednica Društva Verica Dubovečak osvrnula se na posljednje festivale čipke izrazivši nezadovoljstvo članica Društva načinom na koji se oni organiziraju i time što nude.
- Većinu eksponata vezanih za lepoglavsko čipkarstvo izloženih na posljednjim festivalima izradile su članice Čipkarskog društva Danica Bresler koje su za predstavljanje dobile tek jedan štand. Festivali su nam bili prigoda da prezentiramo nešto novo, a sada toga više nema – istaknula je Dubovečak prozvavši pri tom dr. sc. Tihanu Petrović Leš, članicu Organizacijskog odbora festivala.
- Nekad su čipkarice bile poštivane i uključene u organizaciju festivala. Toga više nema, čipkarice su marginalizirane. One bi trebale sjediti u prvim redovima za vrijeme otvaranja i imati značajnu ulogu u pripremama i za vrijeme trajanja festivala – istaknula je Dubovečak dodavši da su, zbog nekih osobnih animoziteta pojedinaca iz organizacijskog odbora marginalizirane i čipkarice iz nekih drugih čipkarskih centara spomenuvši slučaj napuštanja prošlogodišnjeg festivala od strane čipkarica iz Paga. Zbog takvog odnosa, otkrila je Dubovečak, paške su čipkarice najavile prekid suradnje s Lepoglavom.
- Stalno na festivalima gledamo iste izlagače. Dolaze nam isti ljudi, među kojima neki ne bi trebali ni biti na festivalima, dok se primjerice na festivale ne poziva Mira Fidanza, priznata švicarska dizajnerica koja uvelike u svijetu promovira čipku i koja je oduševljena našom lepoglavskom. Problem je i popratni sajam na kojem se počelo izlagati sve i svašta, a ne prvenstveno naši tradicijski proizvodi – rekla je Dubovečak te dodala da domaće čipkarice sve manje žele sudjelovati na festivalima.

Za bolji odnos prema lepoglavskoj čipki

Članice Čipkarskog društva izrazile su nezadovoljstvo nekim događajima na kojima su se, istaknuto je, dogodili propusti u prezentaciji lepoglavske čipke i čipkarstva. Prvenstveno se pri tom mislilo na kongres čipkarstva OIDFA održan prošle godine u Ljubljani, na kojem lepoglavska čipka, koja se nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine, nije bila izložena u reprezentativnom prostoru s ostalim čipkama već, kako je rekla Dubovečak, u hangaru u kojem su se prodavali igle i konci.
- To je nedopustivo i trebalo se reagirati na licu mjesta – dodala je Dubovečak napomenuvši da je trebalo organizirati odlazak lepoglavskih čipkarica na navedeni kongres.
Nastavljajući nizati stvari s kojima su čipkarice nezadovoljne, Verica Dubovečak govorila je o turistima koji dolaze u Lepoglavu, najčešće tijekom vikenda, i nigdje ne mogu vidjeti kako se radi lepoglavska čipka.
- Nedopustivo je da meni u Dubrovniku prilaze turisti iz SAD-a i Brazila i govore mi da su bili u Lepoglavi i nisu imali prilike vidjeti kako se radi lepoglavska čipka, niti je kupiti, a zbog čega su ciljano posjetili Lepoglavu. Ispada da su morali doći u Dubrovnik da bi kupili lepoglavsku čipku. Naime, kupili su je na štandu našeg Društva u Dubrovniku – potužila se Dubovečak predlažući da se gradska Turistička zajednica poveže sa zagrebačkom i da se brojni turisti koji dolaze u Zagreb usmjere i prema Lepoglavi te da se prema njihovim dolascima prilagode radna vremena turističkog ureda i Zadruge lepoglavske čipke.

Na sastanku su članice Društva naglasile da je prisutna velika razjedinjenost u čipkarskim krugovima u Lepoglavi, i da bi se, želi li se krenuti naprijed i sačuvati lepoglavsku čipku, trebalo poraditi na ponovnom objedinjavanju svih čipkarica i svih onih vezanih za lepoglavsko čipkarstvo. Također bi se trebalo, istaknule su članice Društva, stati na kraj sve većoj pojavi čipki koje su od strane raznih udruga koje ne djeluju na području grada Lepoglave predstavljene kao lepoglavske čipke.
- Potrebno je zaštiti našu lepoglavsku čipku – istaknule su čipkarice.

Ne treba zaboraviti na dobre stvari

Zamjenik lepoglavskog gradonačelnika Hrvoje Kovač, koji je nazočio Skupštini, složio se s time da čipkarice za vrijeme trajanja festivala moraju biti u prvo planu jer upravo one predstavljaju lepoglavsko čipkarstvo.
- Ne možemo na stvari gledati samo iz jednog kuta već treba sagledati i ono dobro što se događalo, naravno zahvaljujući i čipkaricama. Novac koji je Grad iskoristio za promociju i razvoj čipkarstva, djelom utrošen i za organizaciju čipkarskih festivala, nije novac bačen u vjetar. Na žalost, tako ne misle i pojedini članovi Gradskog vijeća koji govore da je potpora čipkarstvu upravo to - bacanje novca i da potpore treba smanjiti – rekao je Kovač dodavši da unatoč svemu Grad ne smije, pružajući potpore ne samo čipkaricama već i ostalim udrugama, zanemarivati propise i zakone.
Dodao je i da ne treba tražiti krivce za loše stvari već rješenja za napraviti korak naprijed u razvoju i prezentaciji čipkarstva.
- Niti lepoglavske čipke prvenstveno moraju spajati Lepoglavčane – zaključio je Kovač dodajući da su čipkarice zadnji bastion zaštite lepoglavske čipke i očuvanja UNESCO-va statusa.

Misnice s motivima lepoglavske čipke

Govoreći o provedenim aktivnostima, predsjednica Društva Verica Dubovečak priznala je da je aktivnosti nešto manje, ali i da se ipak radi. Tako su članice Društva, nakon što su izradile plašt s motivima čipke za kip Majke Božje Bistričke, izradile tri čipke, također s motivom Majke Božje Bistričke za tri misnice koje nose svećenici za vrijeme misa u Mariji Bistrici.
- Nakon mise vjernicima se objašnjava o kakvim je misnicama riječ pa se tako promovira naša lepoglavska čipka – zaključila je Dubovečak.