Sri16102019

Posljednje izmjene09:09:33 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Gospodarstvo Vijesti iz gospodarstva Turizam Hodočasnički put od Krašića do Lepoglave

Hodočasnički put od Krašića do Lepoglave

kusen
Svetište Majbe Božje Bistričke
Blaženi Alojzije Stepinac

Dr. sc. Eduard Kušen iz Instituta za turizam u Zagrebu, rođeni Ivančanin, građanima naše županije poznat kao jedan od pokretača nekadašnjeg Ivanečkog kalendara (zajedno sa suradnicima Marijanom Krašem i Cvijetkom Šoštarićem, op. a.), za nedavnog posjeta Ivancu upoznao nas je s projektom Hrvatska cestovna baština, u kojem posebno mjesto zauzima Stepinčev hodočasnički put.

Doktore Kušen, prema Vašoj ocjeni, koje je značenje hodočasničkih putova?Hodočasnički putovi koji vode u hrvatska svetišta stari su više stotina godina i, iako posebno neobilježeni, duboko su urezani u pamćenje vjernika. Ti su putovi sve donedavno bili uglavnom obrasli i pomalo zaboravljeni. Međutim, na drugom kraju Europe, primjerice u Španjolskoj, hodanje sustavom hodočasničkih putova koji vode do Santiaga de Compostola u Španjolskoj, duljine od nekoliko tisuća kilometara, jednostavno cvjeta. Najpoznatiji je krak tog sustava, koji to svetište povezuje s francusko-španjolskom granicom, dugačak gotovo 800 kilometara. Pješači se radi pokore, iz vjerskih pobuda, zavjeta, ali i znatiželje, sportske rekreacije, „traženja samoga sebe“… -

Sve je više sličnih inicijativa i u nas, a poznato nam je da ste na osmišljavanju tih projekata osobno radili. Dokle ste došli?U Hrvatskoj se u tom pogledu javio niz inicijativa za ponovno oživljavanje tradicijskih hodočasničkih putova, uglavnom vezanih uz marijanska svetišta, primjerice u Mariji Bistrici, na Trsatu (Rijeka), u Sinju, Voćinu, Aljmašu… Postoje poticaji i za osnivanje novih hodočasničkih putova. Pri tome podjednaku zainteresiranost za hodočasničke putove iskazuju i turističke i vjerske strukture. U širem smislu, hodočasnički se putovi smatraju i kulturnim putovima, kako s gledišta vjere tako i s gledišta kulture te turizma. Postoje različite poticajne akcije za razvoj turističkih staza, putova i cesta, pa tako i hodočasničkih putova, kako od strane turizma, tako i od strane poljoprivrede putem regionalnog razvoja ruralnog prostora, kako u zemlji tako i u prekograničnoj suradnji. Jedan od takvih projekata Ministarstvo turizma Republike Hrvatske osobito podupire. Riječ je o projektu Stepinčev put koji se sastoji od četiri Stepinčeve vjersko-turističke destinacije (Krašić, Zagreb, Marija Bistrica i Lepoglava). Turističke prometnice, osobito pješačke, pa tako i Stepinčev hodočasnički put, traže odgovoran pristup njihovu osnivanju, osobito izboru trase, pratećim uslužnim objektima i sustavu obilježavanja. Iako su njihovi tehnički problemi nevažni, oni imaju veliku socio-kulturnu važnost. -

Prve akcije na projektu Stepinčev put već su okončane?Da. Prema tom programu, Stepinčev put povezao bi Krašić, Zagreb (Kaptol), Mariju Bistricu i Lepoglavu, a realizirao bi se etapno. Ostali hodočasnički putovi ustanovili bi se poslije, a povezali bi osnovni put s mjestima od važnosti za život i rad bl. Alojzija Stepinca. Time bi se odalo priznanje bistričkom hodočasniku kardinalu Stepincu koji je zbog svoje privrženosti Majci Božjoj Bistričkoj proglašen blaženim u Mariji Bistrici. Da pojasnim taj put: Krašić je rodno mjesto blaženog Stepinca, u Zagrebu (Kaptol) je  Stepinac bio nadbiskup,u Lepoglavi je nakon montiranog političkog procesa bio u zatvoru, a u Mariji Bistrici Papa ga je proglasio blaženim. -

Što je od svega navedenog, prema Vašem mišljenju, najbliže realizaciji?To je, u svakom slučaju, dionica Stepinčeva hodočasničkog puta od Marije Bistrice do Lepoglave. Ona dijelom prolazi već postojećim Ivanečkim romarskim putom, na relaciji od Marije Bistrice do Donje Batine (Belca). Taj je dio istražen i označen (djelomično ga treba dopuniti i obnoviti). Nakon toga se Stepinčev hodočasnički put odvaja prema Loboru (Majka Božja Gorska) i preko zapadnog prijevoja u trupu gore Ivanščice prelazi u grad Lepoglavu. -

U analizama ste razradili čitavu mrežu mogućih hodočasničkih putova od kojih neki prolaze dijelovima Varaždinske županije, a završavaju čak u Austriji?Usputnim proizvodom ove analize tradicijskih bistričkih i drugih hodočasničkih putova u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske projiciran je možebitni međunarodni marijanski hodočasnički put Marija Bistrica – Mariazell, koji bi Mariju Bistricu povezao s ostalim važnim marijanskim svetištima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Belec, Lobor, Lepoglava, Trški Vrh, Bednja…), i dalje u Sloveniji (Ptujska Gora) te u Austriji (Mariazell).Kažimo na kraju da će se sljedeće godine, točnije 10. veljače, u Mariji Bistrici velikim vjerskim slavljem obilježiti 50. obljetnica mučeničke smrti blaženog kardinala Alojzija Stepinca, a kako se očekuje, na toj će svečanosti papa Benedikt XVI. Stepinca proglasiti svecem.

Izvor: Varaždinske vijesti
Foto: Varaždinske vijesti