Lepoglava.Net

Razvoj telekomunikacija pod čime prvenstveno podrazumijevam razvoj širokopojasnog interneta u Hrvatskoj je zakočen. Zadnjih godinu-dvije ne događa se praktički ništa. Operateri nude iste usluge koje su nudili i prije godinu i više, a cijene ne padaju. I nema izgleda da se bilo što promijeni u bliskoj budućnosti. Posljednja odluka HAKOM-a (hrvatske regulatorne agencije) kojom su operaterima propisani uvjeti za ulaganje u optičku mrežu te uvjeti pod kojima istu mora dati konkurenciji na korištenje je logična sa stajališta liberalizacije tržišta ali ima jedna kvaka.

Ta mreža još nije sagrađena. Znači pravilnikom se regulira nešto što još ne postoji, a sva je prilika da zbog nametnutih ograničenja i neće.

Realnost Hrvatskog telekomunikacijskog tržišta  je takva da postoji samo jedan subjekt voljan i sposoban značajno investirati u optičku mrežu i FTTH (fiber to the home iliti optika do kuće) i to je HT. Hrvatska država nije za takvo ulaganje zainteresirana niti ima financijske snage za tako nešto, a tzv. alternativni operateri nemaju financijske snage za bilo kakve ozbiljnije investicije. Ne ulazeći u razloge, to je naprosto trenutno stanje.

U praksi takvo ponašanje države znači stagnaciju i zaostajanje u razvoju za ostatkom svijeta, a konkretno to znači da u bliskoj budućnosti ne možemo očekivati niti rast kvalitete telekom usluga niti pad njihove cijene.

I tako to ide kada igru vode država i monopolist. Država ima čak i dobre namjere (liberalizirano tržište je načelno dobra stvar za potrošače), ali nema dovoljno znanja i volje da problem sagleda u cijelosti ,a niti ju dotična problematika previše interesira HT, koji je faktički monopolist na tržištu (službeno se to kaže "operater sa značajnim tržišnim udjelom"- čitaj monopolist) zna da je u poziciji da može ucjenjivati državu i sve ostale operatere i da mu nitko ništa ne može, a kao monopolist i nije previše zainteresiran za ulaganja, rast i razvoj jer mu je i ovako jako dobro. Naravno da na kraju ceh plaćaju građani ove zemlje koji će se još na čekati kvalitetnog širokopojasnog interneta kakav je već uobičajen u europskim zemljama.

I što se tu može poduzeti? Rješenje je naravno u lokalnim inicijativama. Gradovi i općine trebaju shvatiti važnost telekomunikacija u vlastitom razvoju te trebaju ulagati u razvoj kabelske kanalizacije (DTK) isto kao što ulažu i u ceste, vodu, struju, plin. Telekomunikacije su danas postale još jedna od komunalnih usluga bez kojih je život nezamisliv i kao takve sve više potpadaju pod brigu lokalne zajednice. To čak nije niti preskupo nego samo zahtjeva dobro planiranje. Naprosto treba kod svih zahvata na cestama, kanalizaciji i ostaloj komunalnoj infrastrukturi predvidjeti i polaganje barem dvije prazne plastične cijevi u koje se naknadno bez problema može uvući optika i spojiti krajnje korisnike. I to je cijela mudrost.

Prednost gradova i općina je da njihov cilj u svemu tome nije zarada nego omogućavanje višeg komunalnog standarda građana. Smatram da pravilnike i zakone treba korigirati u smjeru da se potiče vlasništvo  gradova i općina nad telekomunikacijskom infrastrukturom jer su upravo oni naj zaineresiraniji za pravu liberalizaciju i upravo je njima u najvećem interesu da u njihovoj DTK bude što više operatera koji će građanima nuditi što jeftiniju i bolju uslugu.

Također gradovi i općine kao vlasnici telekomunikacijske infrastrukture mogu u suradnji sa organizacijama civilnog društva ponuditi vlastitim građanima telekomunikacijske usluge visoke kvalitete i niske cijene upravo zbog činjenice da u tom slučaju profit nije primarni interes, a troškovi poput reklama postaju nepotrebni.

Kako su kod nas u Lepoglavi upravo u toku pripreme za opsežne zahvate izgradnje kanalizacijske mreže i rekonstrukcije cesta, nadam se da ćemo iskoristiti priliku i izgraditi vlastitu DTK čime ćemo omogućiti spajanje kućanstava na internet svjetlovodnim kabelima te svrstati Lepoglavu u red komunalno najrazvijenijih sredina u Hrvatskoj (i šire).