Lepoglava.Net

Iako smo s puno nade i vjere da će problemi nestati u plamenu zajedno s Fašnikom završili nedjeljni Fašnik u Lepoglavi, tradicionalno, danas su one prave maškare. Surfajući netom u potrazi za nekim općenitim i zanimljivim podacima o maškarama evo što bi bilo zgodno izdvojiti. 

 

Karneval (lat. carne: meso + vale: zbogom) je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.

 

Sudionici karnevalske povorke također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova. Da, svi ti nazivi i opisi diljem Hrvatske, ali i šire označavaju taj dan kad smo svi netko drugi i uživamo u tome jer narod od pamtivijeka poznaje običaje maskiranja, a ta tradicija je vrlo živa i danas.

 

 

Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to doba godine održavale su se brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Te poganske običaje Crkva je nastojala kristijanizirati pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske maškare raspršile su se potom u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nisu nikada iskorijenjene, a može se steći i dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost korizmi.

 

Možemo dakle ustvrditi da podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina (Saturnalija, Luperkalija, Matronalija...), u kojima je prisutan utjecaj Dionizova kulta. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva – to je službeni početak pokladnoga razdoblja.

 

Da se sad ne zakopam u podrijetlo maškara i maskenbala, važno je samo istaknuti da je prvobitno značenje karnevalskih tradicija zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se odaljilo od ljudi, stoke, stanova itd. Iako danas ne razmišljamo o prvobitnom značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ono postoji i u našim običajima.

 

U pokladama, karnevalu, maškarama uočljiv je lik Fašnika koji je u naše krajeve stigao iz zapadnih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) Fašnik (Zagorje) i slično. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode "dramatski" prikaz – suđenje tome "zlotvoru". Nakon "suđenja", karneval se svečano utopi, objesi ili spaljuje. Ovaj običaj, za koji se na zna kada je došao u naše krajeve, objašnjava se redovito kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovljene i uništene u figuri Fašnika.

 

Fašnik je zapravo od velike važnosti za naše najmlađe. Djeca imaju urođenu potrebu da maštaju, da dobro pobjeđuje zlo, da pokažu da su i oni veliki, samostalni i da imaju moć. Iz tog razloga se dječaci najčešće prerušavaju u akcijske junake, a djevojčice u vile i princeze. Fašnik nudi sve to u okružju zabave i zajedništva.

 

Mnoge će maškare, prvenstveno djeca današnji dan iskoristiti za maskiranje i šetnju Lepoglavom uz neizostavne stanice po kućama i zgradama gdje ćemo ih dočekati i nagraditi nakon kratkog fašničkog plesa. Tradicija je to koja se ipak održala iako će mnogi stariji kazati kako su danas svi ti običaji uz maškare nekako "zaspali". I dok su nekad u malim seoskim spontanim povorkama sudjelovali gotovo svi mještani, danas gotovo isključivo to rade samo djeca.

 

Teško je vidjeti veća "ludovanja" jer smo nekako promijenili način života i počeli živjeti brže, otuđujući se od tradicije. Još uvijek stariji pamte kako su se radovali jajima ili slatkišima koje su danas zamijenile "životinje" - slavuj, tuna i medvjed. Da, nekako je materijalno prevladalo onaj zabavni smisao maskiranja i obilaska svojih susjeda potajno se nadajući kako je baš vaša maska bolja, strašnija ili ljepša od susjedove. Maškare su već jučer počele svoj pohod po Lepoglavi, a ako je sudeći po prošlim godinama on će se nastaviti i sutra kad će im se priključiti i "Pepelnice".

 

I dok fašnička povorka kod nas traje jedno popodne, maškare su produžile karnevalske dane na tri dana pa se naoružajte strpljenjem i razveselite dječicu koja vam dolaze pred vrata. Znamo da se pretjeruje u očekivanjima brojnih "medvjeda", pa ih nagradite slatkišima ili drugim poslasticama, nek' se djeca vesele i uče skromnosti i pravim vrijednostima.

 

Nemojte biti kao jedan od mojih znanaca koji je, već vidno frustriran stalnom zvonjavom treći dan (i sve tanjim novčanikom jer kad podijelite sve "medvjede" ostaju Hrvatski velikani) otvorio vrata još jednom i kad su maškare zapjevale "Vi ste nama obećali..." on je hladno odvratio "Nisam!" i zatvorio vrata pred sobom. Bedaki noriju vsaki dan, a pametni samo na Fašnik!

Komentari

!joomlacomment 4.0 Copyright (C) 2009 Compojoom.com . All rights reserved."