Uto11052021

Posljednje izmjene03:31:38 PM

Back Nalazite se ovdje: Home Kultura Vijesti iz kulture Ostalo PREDSTAVLJEN ROMAN ŽELJAK FUNDE LEPOGLAVA (FOTO) Posveta stradalima u logoru u Lepoglavi

PREDSTAVLJEN ROMAN ŽELJAK FUNDE LEPOGLAVA (FOTO) Posveta stradalima u logoru u Lepoglavi

Teško je ukratko sažeti riječi pohvale upućene romanu Lepoglava i njegovom autoru Željku Fundi izrečene na njenom predstavljanju održanom 27. travnja u čitaonici Gradske knjižnice Ivana Belostenca u Lepoglavi.

Roman Željka Funde Lepoglava govori o tamošnjem ustaškom logoru 1944. godine i posvećen je njegovim žrtvama. Riječ je o fikcijsko-fakcijskom romanu u kojem se uz fikcijske likove pojavljuju i stvarne povijesne ličnosti među kojima upravnik logora Ljubo Miloš, zloglasni Maks Luburić kao i najistaknutija lepoglavska čipkarica Danica Brössler, župnik Ferdo Krčmar, lokalni slikar Gabrijel Horvat, glazbenik Marijan Zuber i ilegalac Ivan Ferek-Srećko.

"Roman je crn, jako crn i tragičan, s mnoštvom prikaza psihičkih rastrojstva, patnji mučenih i poživinčenja mučitelja koji uživaju ubijajući, no sve je to amortizirano groteskom kao autorovom temeljnom narativnom metodom", stoji u opisu romana koji na 400 stranica govori o velikoj ljudskoj patnji utamničeni u ustaškom logoru u Lepoglavi.

O romanu je na predstavljanju govorila njegova promotorica Barbara Markač Despinić rekavši da se autor osudio pisati o nečemu o čemu se na ovakav literaran način u Hrvatskoj nije pisalo, ali što je itekako važno, da je autor znao o tome pisati pokazavši pri tom veliko umijeće. Uspio je, dodala je, spojiti estetsko i etičko što svako književno djelo mora imati.
- Hrvatskoj je književnosti nedostajao roman o 2. svjetskom ratu, roman u kojem bi se kulturna, književna, ali i uopće hrvatska javnost suočila sa zlom koje je u ime Hrvatske, navodno u ime Hrvatske, i hrvatstva činjeno, a koje se time opravdavalo. Ovaj je roman u tom tematskom smislu veliki doprinos hrvatskoj književnosti – istaknula je Barbara Markač Despinić.
Predstavljanje romana popraćeno je čitanjem njegovih odlomaka. Uvjerljivo dočaravajući opisane trenutke, čitao ih je Petar Despinić.

Urednik romana Lepoglava Josip Pandurić uz pohvale romanu nizao je i pohvale autoru rekavši da roman predstavlja krunu njegova životnog i spisateljskog iskustva. Spomenuo je da se u jednom od osvrta na roman cijenjenog kritičara Denisa Derka Željka Fundu imenuje legitimnim nasljednikom Miroslava Krleže. On sam ga je, govoreći o načinu na koji je Funda pisao roman, usporedio s autorom koji je bio uzor upravo Krleži – velikim austrijskim književnikom Karlom Krausom.

- Zadovoljstvo mi je što imamo privilegiju organizirati predstavljanje jednog ovakvog djela – poručio je gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić zahvalivši autoru što je Lepoglavi podario ovo značajno djelo. Dodao je da Lepoglava odiše bogatim kulturnu-povijesnim nasljeđem kojim se ponosi, ali i da u povijesti bilježi trenutke boli i patnje koji se ne smiju zaboraviti.

- Za mene se dogodilo nešto najljepše, a istovremeno i nešto najteže. Najljepše jer se pokazalo da sve može sjesti na svoje mjesto. Naime, ovo je moja prva promocija jedne moje knjige u Lepoglavi. Najteže zato što u romanu govorim o zlu koje se događalo u Lepoglavi, o zlu u kojem Lepoglavčani nisu sudjelovali – istaknuo je u svom obraćanju autor romana Željko Funda, profesor koji živi i radi u Varaždinu no rodom je iz Lepoglave.
Kao motiv pisanja ovog romana istaknuo je deustašizaciju.
- Zar ne bi konačno bilo vrijeme da se naše društvo riješi nekih tereta prošlosti. Htio sam napisati djelo koje bi moglo biti dokaz, koje bi govorilo kakve su ustaše bile – pojasnio je Funda dodavši da ispred svega uvijek treba biti čovjek.

Roman Lepoglava izdala je nakladnička kuća Disput, a objavljen je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Financijsku potporu romanu dao je i Grad Lepoglava koji je, u suradnji s Gradskom knjižnicom Ivana Belostenca, kao domaćinom, priredio njegovo predstavljanje.